Afazija je stečeni jezički poremećaj, koji dovodi do poremećaja već stečenih jezičkih sposobnosti. Uzrokovana je lezijama mozga, a manifestuje se oštećenjem lingvističkih, paralingvističkih i kognitivnih sposobnosti, tj oštećenjem verbalnih i neverbalnih znakova koji se koriste u komunikaciji.
Uzroci afazije su raznovrsni, od traumatskih povreda glave, tromboza, embolija , zapaljenjskih oboljenja mozga itd.
Simptomi afazije mogu se svrstati u tri osnovne kategorije, u zavisnosti od oštećenja funkcije govora: poremećaj percepcije – razumevanja govora, premećaj formulacije i produkcije govora i porećaj verbalnog mišljenja.
Najpoznatiji tipovi afazija su Brokina, Vernikeova afazija, nominalna afazija.
Logopedski tretman afazija i demencije
Suština logopedskog tretmana jeste aktivno učešće osobe, odnosno, tretman nije nešto što se pasivno može obavljati. U slučaju osoba sa demencijom situacija je drugačija, jer osoba sa demencijom najčešće nije u mogućnosti da odluči da li je spremna za tretman. U takvim situacijama sprovodi se stimulaciju u onoj meri u kojoj se osoba oseća dobro i stabilno, jer je cilj održati postojeće sposobnosti, i sprečiti ili makar ublažiti koliko je moguće dalje propadanje sposobnosti.
Literatura:
Harvey, S., Carragher, M., Dickey, M. W., Pierce, J. E., & Rose, M. L. (2020). Dose effects in behavioural treatment of post-stroke aphasia: a systematic review and meta-analysis. Disability and rehabilitation, 1–12. Advance online publication. https://doi.org/10.1080/09638288.2020.1843079